Malverzacije poticajima | Sve manje sredstava

Autor: TV Alfa
22.08.2017 15:08
A
A
A

Jedan poljoprivrednik stvori godišnje 94.000 KM. Kada je riječ o BDP-u tu poljoprivreda kao grana privrede u Federaciji BiH učestvuje sa 42%. Sa druge strane, izdvajanja za poljoprivredu iz godine u godinu sve manja, kazala je Nejra Neimarlija-Roić, iz Instituta za razvoj mladih KULT u emisiji ''Ljeto na Alfi''.

- Najveći problem poljoprivrednika je taj što budžetski poticaji kasne. Oni u ovom trenutku čekaju poticaje za 2015., 2016. i drugi kvartal 2017. godine i to je razlog zašto su naši poljoprivrednici nezadovoljni, istaknula je Neimarlija-Roić.

Prema rezultatima Analize budžetskih poticaja privredi u BiH u 2015. godine s prijedlogom mjera za unaprjeđenje procesa dodjele, koju je uradio Institut za razvoj mladih KULT, u 2015. godini u poljoprivredu kroz budžetske poticaje uloženo je nešto više od 84 miliona KM, a za cjelokupnu privredu 211 miliona KM. Ovo je kako je istakla Neimarlija-Roić, nedovoljno.

- Kada pogledamo analize iz 2013. i 2014. godine, u 2015. godini u odnosu na 2013., bilo je za 92 miliona maraka manje poticajnih sredstava. Kada pogledamo 2014. manje je to za 64 miliona KM. Dakle, svake godine imamo taj negativan tred opadanja izdvajanja sredstava za oblast poljoprivrede, kazala je Neimarlija-Roić.

Roić se osvrnula i na činjenicu da produktivnost poljoprivrede koja nije zadovoljavajuća kada poredimo produktivnost ovog sektora u zemljama EU i zemljama u regiji. Ovo je i jedan od razloga što domaći poljoprivredni proizvodi nisu konkurentni na tržištu.

- Rast produktivnosti je neminovan kako bismo povećali konkurentnost domaćih proizvoda i time osigurali prodaju domaćeg proizvoda na domaćem i stranom tržištu, održali postojeća i kreirali nova radna mjesta, te povećali ekonomski rast, poručila je Neimarlija-Roić.

Pored kašnjenja poticaja, veliki problem predstavljaju i malverzacije sa obje strane, kako sa strane institucija, tako i poljoprivrednih proizvođača.

- Postoje određene malverzacije, međutim zakonska rješenja onda u tom slučaju moraju biti bolja, moraju biti preciznija. Preporuke na kraju naše Analize upravo o tome govore, da moraju biti snažnije i jače sankcije i prema institucijama koje rade sankcije, ali takođe i prema privrednicima koji rade različite malverzacije kako bi dobili budžetske poticaje, napomenula je Neimarlija-Roić.

Šta je još pokazala KULT-ova Analiza budžetskih poticaja privredi u BiH, pogledajte u videu.