"I to je život": Pomirenje, suživot i međuljudski odnosi

Privrednik, načelnik i efendija o suživotu i (ne)postojećim granicama između ljudi

Autor: Alfa TV
09.01.2019 13:33
A
A
A

Specifičnost i ljepota života u Bosni i Hercegovini se očituje u različitosti običaja, tradicija, religije. Glavni grad BiH od davnina je poznat kao multietnički, multikulturalni i multireligijski centar Evrope u kojem žive, rade i druguju pripadnici različitih monoteističkih religija.

Sve više je pozitivnih priča u kojima pripadnici islamske vjeroispovijesti grade katoličke i pravoslavne crkve, a pravoslavci i katolici pomažu izgradnju džamija.   

Jedan od tih pozitivaca je i Husein Smajić , bugojanski privrednik koji je  na svom imanju pronašao i od zaborava sačuvao arheološke ostatke gotičke crkve od prije 650 godina. Zemlju je poklonio Vrhbosanskoj nadbiskupiji, odnosno župi Sv. Ante Padovanskog u Bugojnu, a izgradiće i novu crkvu u neposrednoj blizini one stare, srednjovjekovne.

- Uvijek se pričalo da je negdje na ovom lokalitetu davno nekad bila velika crkva, pa se i ova parcela koju su mi roditelji, kao prvorođenom sinu poklonili, naziva Crkvina. I čim je bager udario u tvrdo i pomolio se komad zida, ja sam znao da smo otkrili crkvu o kojoj se pričalo, a koja je, prema dostupnim podacima, spaljena i uništena između 1414. i 1437. godine, kazao je Smajić, ističući kako su arheolozi nekoliko metara pod zemljom pronašli i grobnice 12 skeleta, pretpostavljajući da se radi o ostacima kraljevske porodice.

Primjer dobrih međususjdeskih odnosa dolazi i sa krajnje istočne strane BiH, gdje naša država graniči sa Srbijom. Tamo gdje se do sela Sastavaka u Srbiji ili susjednog bosanskog sela Međurječje granica prelazi četiri puta, izmješala su se imanja, vjere i nacionalnosti, ali je svakodnevica "ljudi u pograničnoj zoni" lišena svake podjele jer žive u slozi i zajednički prevazilaze sve teškoće.

Jedina granica koju ovdje je ona između ljudi i neljudi. Tako je, nedavno, zajednički obnovljena i džamija u Međurečju o čemu je u emisiji "I to je život" govorio Lazar Rvović, predsjednik Općine Priboj.

- U našem kraju ne postoji realan problem građana ruđanske i pribojske opštine, a da ga nismo riješili. Kod nas nema podijela po nacionalnosti, kod nas se dijelimo na dobre i loše ljude, ističe pribojanski načelnik.

Njegovo mišljenje dijeli i travnički imam Esad ef. Fuško iz sela Dub.

Prije nekoliko godina u selu Dub je otvorena džamija u čijoj izgradnji su učestvovali pripadnici sve tri religije. Efendija Fuško s ponosom priča o međuljudskim odnosima u ovom kraju koji se čuvaju i njeguju stotinama godina unazad.

- Džemat Dub ima 230 domaćinstava s ukupno 1.050 stanovnika.  Džemat je smješten sjeveroistočno od Travnika. Prije izgradnje prve džamije vjerski se život odvijao u starom mektebu. Prva džamija izgrađena je 1936. godine. Stara je džamija služila 72 godine svojoj svrsi, da bi džematlije 15. februara 2008. godine srušili staru i za šest mjeseci izgradili funkcionalnu novu džamiju sa svim pratećim objektima, kazao je travnički imam, ističući kako su narodi u ovom kraju, bez obzira na religijsku pripadnost,  uvijek pomagali jedni drugima.

- Mi smo kraj nadaleko poznat po proizvodnji sira. Vlašički pastiri su širom Bosne i Hercegovine prodavali naše mliječne proizvode i tako raznosili glas o obnovi džamije. Prijavili su se mnogi iz našeg džamata da učestvuju u izgradnji, ali među njima i brojni pravoslavci iz Brčkog i katolici iz Viteza, kazao je efendija Fuško.