"I to je život": Dostojanstven kraj uz palijativnu njegu

Palijativna njega kao grana medicine podrazumijeva potpunu brigu o bolesniku oboljelom od hronične, neizlječive bolesti kada su preventivne i kurativne metode liječenja iscrpljene. Stručnjaci raznih specijalnosti i struka zajednički se angažiraju kako bi oboljelima, njihovim porodicama i prijateljima olakšali suočavanje s bolešću i njenim konačnim ishodom. 

Prema evropskim standardima, na 100.000 stanovnika potrebno je osigurati osam do 12 kreveta palijativne njege.

Mada je BiH još daleko od tog prosjeka i još je uvijek veliki broj porodica terminalno oboljelih pacijenata i dalje prepušten samim sebi, bliski članovi većine palijativnih pacijenta imaju samo riječi hvale za uposlenike palijativne njege. 

Šta je palijativna njega, kako funkcionira kod nas, te ko su njeni korisnici, u emisiji "I to je život" govorili su Advija Čustović, diplomirana medicinska sestra, Emina Drkić, medicinska sestra te, Melita Džihan, član porodice palijativnog pacijenta.

- Nažalost nedavno sam doživjela smrtni slučaj u obitelji. Moja rahmetli zaova bolovala je od karcinoma dojke. Nakon kliničkog liječenja otpuštena je kući na kućnu njegu. Odmah smo kontaktirali odjel za palijativnu njegu. Posljednji mjesec njenog života, zahvaljujući tim krasnim medicinskim sestrama, imala je adekvatnu njegu i dostojanstven kraj, objasnila je Melita Džihan, kojoj je ovo drugo iskustvo s kućnom palijativnom skrbi.   

Uprkos činjenici da je stresan posao koji obavlja, medicinska sestra Emina Drkić voli ovaj krajnje humani i plemeniti rad. 

- Kažu razna psihološka istraživanja da je pet godina limit za rad s palijativnim pacijentima. Teško je, zbližite se s tim ljudima, njegujete ih, pružate im svu medicinsku njegu, a prvenstveno toplu ljudsku riječ, svjesni da će ta osoba uskoro umrijeti. Zbližite se s pacijentom, porodicom, preživljavate sve to na neki svoj način, kazala jevišegodišnja medicinska sestra palijativne njege ističući kako je teško završiti posao, spakovati ga u ladicu i kući otići, a ne misliti o teškom bolesniku kojeg čeka neizbježan kraj. 

Sve bi možda bilo lakše da je palijativna briga kao grana medicine u BiH dostigla nivo poput onoga u zapadnim zemljama Evrope, gdje imaju dovoljno obučenih zdravstvenih radnika, besplatne lijekove za teško bolesne palijativne pacijente, te dovoljno bolesničkih kreveta u specijalnim bolničkim centrima za palijativnu njegu.  

- Činjenica je nedostaje ljudi koji bi obavljali ovaj posao za kućnu palijativnu njegu, ali i bolnički smještaj za pacijente u terminalnoj fazi bolesti. Naše sestre i liječnici se stalno educiraju i odlaze na stručne seminare van naših granica, kazala je Advija Čustović napominjući kako je ljudski život jedan i neponovljiv i svako ljudsko biće ima pravo da ga dostojanstveno završi, a završetak ljudskog života u suosjećanju i ljudskom dostojanstvu je temeljni postulat palijativne medicine.

Preuzmite aplikacije Dnevnog avaza za Android i iOS.

Povezano
NA VRH