TV EMISIJE Politički magazin "Acta"

Sidran prvi put o dolasku Kusturice u Sarajevo i zahtjevima za izmjenu "srebreničkog scenarija"

Razlog odlaska stanovništva iz Bosne i Hercegovine nije loša ekonomska situacija, nego stid

Alfa TV
11.02.2019 23:01

Abdulah Sidran

Foto: ALFA

Prijateljstvo s režiserom Emirom Kusturicom unaprijed je bilo fula, a naš odnos nije bio drugarski, jer nismo imali ništa zajedničko. Naš Emir je poginuo, izjavio je u političkom magazinu "Acta" na TV Alfa književnik i scenarist, akademik Abdulah Sidran.  

- Ja sam napisao dva scenarija ("Sjećaš li se Dolly Bell" i "Otac na službenom putu") koje je Kusturica režirao, to se može zvati saradnjom u fazi pisanja. Jesmo diskutirali na raznim mjestima, ali se naš odnos ne može smatrati drugarskim. On je deset godina mlađi od mene, nije nam bio isti humor, nije nam bilo isto gotovo ništa. Ja sam se ponekad trudio da se uklopim u njegovu raju. Ja sam tad bio čovjek kafane, pio sam redovno. Bio sam odličan alkoholičar, pravi, ponosim se kako sam bio dosljedan, precizan i odgovoran alkoholičar. Ali njemu to nije išlo od ruke, tako da je naše prijateljstvo unaprijed bilo fula. Sad je to nevažno, on odavno nije ono što mi volimo, tako je i nastala urbana legenda da je nama poginuo naš Emir Kusturica, to je onaj što je napravio ta naša dva sarajevska filma - pojasnio je Sidran.

Kusturičin umjetnički rad sada prati samo putem medija i društvenih mreža, a ostvarenje "Na mliječnom putu" nije htio komentirati.

- Neću da budem podlac, pa da kažem šta se o tome piše - kratko je rekao Sidran.

Susret bivših saradnika mogao bi se dogoditi polovinom marta, kada će u Sarajevu biti upriličena premijera predstave „Sjećaš li se Dolly Bell“, po scenariju Kokana Mladenovića, a na koju su pozvani i Sidran i Kusturica.

- Ne znam ko je pozvao Kusturicu, sve konce u rukama drži direktor teatra Emir Hadžihafizbegović, ja o tome nisam znao ništa i ne uzimam to suviše ozbiljno. Premijera bude i prođe, ko dođe - dođe. Neću ni da razmišljam hoće li se pojaviti - kazao je Sidran.

Traže se i promjene "srebreničkog scenarija"

Govoreći o filmskoj industriji, Sidran tvrdi da za njegove scenarije nije zainteresirana ni domaća, ali ni svjetska scena, jer je riječ o preskupim djelima.

- Moji su filmovi skupi zato što imam mnogo likova. Vidjeli ste da svi ovi mladi režiseri gledaju tri četiri lika, dva ambijenta i deset puta je to jeftinije. Za moj film treba pet miliona eura, a oni se jadni skrpe, snađu i snime film za pola miliona maraka - dodao je Sidran.

Tvrdi da za filmsko ostvarenje „Kuduz“ nije dobio nikakvu novčanu naknadu, a ni danas ne dobija novac po osnovu autorskih prava ni za jedan od kultnih bh. filmova, jer ta oblast nije zakonski uređena. Od 1991. do danas, kaže, oštećen je za oko dva-tri miliona maraka.

Prema njegovim riječima, film je u našim socijalnim i historijskim uvjetima gotovo beznadežna stvar, a potencijalni finansijeri, kako kaže, vrlo često traže i promjenu originalnog scenarija, koje bi kod našeg svijeta izazvalo negodovanje.

- Ima jedna srebrenička situacija u kojoj strani finansijer zahtijeva scenu da pukovnik Karemans (Thomas Karremans) lupa glavom od zid kada je saznao za pokolj, masakr, genocid muslimana 11. jula, što je strašna laž. Pukovnik Karemans proslavio je genocid pijući viski sa Mladićem (Ratkom). Ako je neko spreman takve kompromise praviti taj svjesno falsificira historiju svoga naroda - ispričao je Sidran.  

Smatra da je politika ušla i u filmsku industriju.

Politika u BiH: Sluđenost i prevrtanje mozga

Za trenutnu političku situaciju nema objašnjenje, a zbog političke sluđenosti je razgovarao sa "pametnijim ljudima".

- Za mene je ova politička situacija postala previše komplicirana. Ovo baš sad što se dešava. Mislim da sam dvije noći proveo na Facebooku dopisujući se pametnijima. Hej, čovječe, ja ne znam šta da mislim. Učini mi se potpuno ispravnim ono nećemo sarađivati s tim faktorima, učinilo mi se to dosljednim, principijelnim i ispravnim, ali kad istu tu stvar postavimo situaciono, ne može biti ispravno da jedna politička stranka pobijedi na svome teritoriju, govorim o tuzlanskoj regiji i da joj se kaže nećeš sudjelovati u vlasti. Imam potpuno sluđenost u mozgu - kazao je Sidran.

Vlast prepuštena tronacionalnoj aždahi

Odluka SDP-a da neće sarađivati s nacionalnim strankama za Sidrana je neprihvatljiva.  

- Nema pravo 50 – 70 hiljada ljudi koji su izašli na izbore da mu daju glas ostaviti u opoziciji kad iz opozicije nije u stanju promijeniti ništa od onoga što je bilo u izbornom programu. Kako da realiziram i sprovodim izborna obećanja ako kao pobjednik ostajem u opoziciji? Trebalo je tražiti mogućnost dogovora, jer je na ovaj način prepuštena vlast tronacionalnoj aždahi time što se povukao pobjednik. Kako se ovo može logički opravdati? Mi ne možemo jednom apstraktnom idejom platonske ljubavi oprostiti idiotizam koji se zbiva u onome što je normalno i ljudski odnos partnera. Kazati mi nećemo s nacionalnim strankama znači voljeti platonski, oni nisu svjesni (ili jesu, pa rade iz nekih svojih razloga) da se naša zemlje (pitanje je koliko smo još ostali država) nalazi u najtežem historijskom trenutku, ove četiri godine koje se na tacni prepuštaju istoj ekipi koja je vladala 30 godina, su dovoljne da se dovrši posao potpunog uništenja i likvidacije BiH - pojasnio je Sidran.

Smatra da se ne može staviti znak jednakosti između nacionalnih stranaka u BiH.

- Veliki, uvaženi mislioci kažu da kod nas ne postoje nacionalne stranke, da se lažno predstavljaju, da su to zapravo interesne skupine ljudi udruženih na sasvim drugim osnovama od idejnih. Ne postoji nikakva ozbiljna podjela na centar, ljevicu i desnicu, jer se u praktičnom djelovanju sve na koncu svodi na prebrajanje direktorskih mjesta, rukovodećih funkcija i preostalih resursa. U tome se običan čovjek mora naći razočaran, izgubljen, depresivan i na koncu konca apolitičan. To su stvari koje ga gone od izborne kutije, kazao je Sidran.

RS je prelazna faza ka pripojenju Srbiji

Sidran je istaknuo da će se građanima „prevrnuti mozak“ dok se vlast složi.

- Realno nalazimo se pred pitanjem opstanka Bosne i Hercegovine. Naši saradnici iz Banje Luke kažu da ona i ne postoji. Ja pamtim kada se Momčilo Krajišnik vratio iz Dejtona, on je tješio svoje sljedbenike: znate to Vijeće ministara je jedan tanki krov, a dvije države su ispod toga. Koliko godina prođe taj krov sve tanji. Politika Banje Luke ne kontrira zvaničnom Sarajevu, ona sprovodi politiku kreiranu u Beogradu. Republika Srpska nije sama sebi cilj, ona je prijelazna faza ka pripojenju tih teritorija Srbiji. Dejtonska luđačka košulja je omogućila da je to tako - rekao je Sidran.

Osvrćući se na tekst „Odlazim, a ne znam šta da reknem djeci“, Sidran je predstavio dilemu svakog čovjeka u Bosn i Hercegovini – otići ili ostati.

- Ja sam zbilja raspamećen, ako želim svojoj djeci dobro ja ću kazati "djeco hvatajte se bilo koje destinacije vani". Ako sam prijatelj svojoj domovini ja ću reći djeco ostanite, žrtvujte svoje zdravlje, život, nerve, isplati se bit će jednog dana bolje - dodao je Sidran.

Prisjetio se kako je tokom, ali i nakon rata u Bosni i Hercegovini imao brojne prilike da „nešto zaima“, pa da osigura starost, da ne živi od 300-400 maraka penzije, a tu je, kaže, ostao besprijekorno moralno čist.

- Ali sin me napomenu da imam i moralnu odgovornost prema svojoj djeci osigurati egzistencijalni minimum. I to je moralna dilema, ustvrdio je Sidran.

Zaključuje da razlog odlaska stanovništva iz Bosne i Hercegovine nije loša ekonomska situacija, nego stid.

- Metafizički element stida i beznađa je jači nego ekonomski element. Ovdje će kopati, utovarati ćumur, ali ne može živjeti u ambijentu u kome su srušene moralne vrijednosti. To je ono od čega se bježi, Bosna umire od stida ne od gladi - zaključio je Sidran.

NA VRH