ALFA TV Profesor ustavnog prava u političkom magazinu "Acta"

Ademović: Showbiz političari protiv pravne države Bosne i Hercegovine

Alfa TV
18.02.2019 22:31

Sudbina građana Bosne i Hercegovine je u rukama showbiz političara. Njihov lagodan život pred kamerama, visoka novčana primanja i lični vozač, garancija su da do uspostave pravne države neće doći, izjavio je u političkom magazinu "Acta" na TV Alfa profesor ustavnog prava Nedim Ademović.  

- Prosječan političar u BiH živi lagodan, jako ugodan život, pa se njima i ne mijenja ništa u državi. Kod nas je sve pretvoreno u showbiz, njima je zato lijepo, stalno su pred kamera, putuju, imaju svoje šofere, dobre plate, paušale. Oni se pitaju, odlučuju o ljudskim sudbinama, njima je odlično. Nemaju nikakve potrebe da mijenjaju nešto. Za razliku od uređenih demokratskih zemalja, gdje praktično ne znate ni ko je predsjednik zemlje. Evo nek kaže neko od gledatelja ko je predsjednik Njemačke, Austrije, ko je njihov predsjednik nezavisnog sudskog tužilačkog vijeća, ne zna niko. Ti ljudi rade iza zatvorenih vrata, rješavaju probleme na stručnim skupovima, ti ljudi se ne pojavljuju u javnom prostoru, ne vodi se rasprava po medijima. Evo kod nas možemo govoriti o prvom čovjeku nezavisnog dijela pravosuđa VSTV-a gospodinu Milanu Tegeltiji, kazao je Ademović.

Prema njegovim riječima, oni koji vladaju "bacaju prašinu u oči" građanima, namećući teme poput preispitivanja imena entiteta Republike Srpske, njene trajnosti kao ustavne kategorije, centralizaciji BiH, imenovanju tužilaca i sudija...

 - Građanin treba da se pita kakva mu je zdravstvena zaštita, kolika mu je penzija, kolika plata, kakva je zavod za zapošljavanje, da li mu je sigurno dijete na ulici, kakvo će obrazovanje dobiti, rekao je Ademović.

Građani znaju pokazati srdžbu

Istakao je da je percepcija javnosti o društveno-pravnom sistemu negativna, ali i da su građani djelimično krivi što ne dolazi do promjena. Mišljenja je da se treba izvršiti pritisak na nosioce funkcija.

- U velikoj mjeri građani snose odgovornost, jer su pasivni. Građani smatraju da biti građanin znači uživati samo prava, a ne i imati obavezu. U Francuskoj su problemi mnogo minorniji nego u BiH, ali građani se ne daju. Traže od izabranih dužnosnika da ispunjavaju obaveze. Kod nas se sve posmatra poprilično pasivno, ljudi mrmljaju sebi u bradu, negoduju, po društvenim mrežama svašta pišu, ali nema konkretne akcije. Prije nekoliko godina je bila demonstracija građana u februaru, vidjelo se da građanima može svoju srdžbu pokazati, pa i nasilje, a nosioci vlasti se prepadnu i odmah počnu preduzimati akcije. Nažalost, tog pritiska nema u BiH, obrazložio je Ademović.

Opstrukcije dugogodišnjih vladara

Da zaživi kao pravna država Bosna i Hercegovina čeka više od 25 godina, podsjetio je Ademović, dodavši da zemlja živi Dejtonski ustav, koji je pun nedostataka.

 - Zakoni su vrlo često, kao i sam Ustav BiH, neusklađeni s međunarodnim standardima, zatim sami zakoni nisu usklađeni s ustavima, imate sudove koji dosta sporo sude, vrlo često nosioci javnih funkcija nisu dovoljno obrazovani i kapacitirani da obavljaju svoj posao. Generacije koje su vladale 90-ih godina apsolutno nisu imale ni iskustva, ni znanja da inkorporiraju te nove stvari u državni i društveno politički sistem BiH. Međutim, oni koji su zadnjih 25 godina na vlasti nisu činili kredibilne napore, da istinski i s dobrom namjerom građanima i društvu omoguće da te dječije bolesti, koje svaka država u tranziciji mora da preboli, preboli na najbezbolniji način. Tako da se desilo da mi sada kaskamo s tim reformama, a ono što nam Međunarodna zajednica govori, sugerira nećemo da izmijenimo. Neke neuralgične tačke u našem ustavno-pravnom sistemu se koriste negativno, u neke svrhe koje nisu dobronamjerne, za manipulaciju građanima, društvom, za homogenizaciju izbornog tijela, za zavadu ljudi koji žive na ovim prostorima. Tranzicija je teška, ali je zadnjih 25 godina bilo namjernih opstrukcija, smatra Ademović.

Otvaranje teme izmjena i dopuna Ustava BiH mora se posmatrati posebno iz pravnog, pa zatim i političkog aspekta.

- Kada gledamo pravno naš Ustav je atipičan, kratak, sažet, ali nije detaljan i ne daje jasnu normu ko, kada i šta radi. Otvara ogroman prostor za tumačenje. S druge strane imate predstavnike vlasti, zastupnike i delegate. Ako imate stručnog i dobronamjernog čovjeka on će otvorenost Ustava iskoristiti za što pozitivnija rješenja. Ustav je vrlo dobra masa s kojom možete da radite. Ali, ako nište dobronamjerni vi njega koristite za manipulacije, negativno ga tumačite. Stalno pokušavate da ga protumačite na način da izazivate krizu kod neke druge grupacije, obrazložio je Ademović.

Sejdić i Finci nose žutu traku

Podsjetio je da Ustav BiH ne odgovara savremenim civilizacijskim vrijednostima.

- Prije deset godina Evropski sud za ljudska prava je dao vrlo jasan zaključak u slučaju Sejdić-Finci. Svi građani pred zakonom moraju biti jednaki. Nema više triparitetne podjele vlasti između Srba, Hrvata i Bošnjaka. Međutim, deset godina je na djelu opstrukcija. Kod implementacije presude ne postoji pitanje hoćete li, ili nećete, već morate. Manjkavost bh. sistema je što nema sankcija za neprovođenje, društveno-političke manipulacije su nekažnjive. Presuda Sejdić-Finci je samo vrh ledenog brijega, tog kontaminiranog područja, jer u našoj državi od predsjednika države do čistačice sve je podijeljeno između Srba, Hrvata i Bošnjaka. Da li je moguće da u 21. vijeku da Sejdić i Finci, ne vidi se, ali i dan danas nose žutu traku, samo zbog činjenice kako se zove i kom bogu se moli čovjek ne može na neku funkciju . Srbi, Bošnjaci i Hrvati mu kažu ne može ti si Rom, rekao je Ademović.

Građani taoci nesređenog stanja

Osvrnuo se i na "diskriminatorski Izborni zakon BiH ", a prema mišljenju Ademovića, cijelu priču "zakuhao je HDZ BiH ".

- Istinski problem se pojavio kada je HDZ, na vrlo manipulativan način, pokrenuo postupak pred Ustavnim sudom BiH za ocjenom ustavnosti samo odredaba Izbornog zakona, mada je bio svjestan da ti isti koncepti koji postoje u Ustavu FBiH, sa kojim je on nezadovoljan, ostavili su po strani. Kada im je politički trebalo onda su, u jednom vrlo nezgodnom momentu, pokrenuli i taj drugi postupak. Ustavni sud je preuzeo jedan dio odgovornosti, jer nije promptno riješio taj slučaj. Kada je ovako teška politička situacija i kada svi vide političari ne mogu doći do rješenja, Ustavni sud je morao biti proaktivan, sudski aktivizam. Moraju na neki način kompenzirati u razvoju države nedostatak političke volje. Međutim, Ustavni sud je zakasnio. Imao i propust zakonodavaca, Parlamentarne skupštine BiH, uprkos pomoći međunarodne zajednice, ostavili su građane taocima nesređenog stanja. Šlag na tortu je bila uloga CIK-a koji nema nikakvu ovlast da dopunjava zakon, ni da tumači. CIK je sebi dao za pravo da nedostatak u zakonu da preuzme ulogu zakonodavca. To je van pameti. Ne znam da li sedam ljudi koji tamo sjede imaju političku pozadinu, ili je to nalog međunarodne zajednice, kazao je pravni ekspert.

Dodao je da kada se cijeli proces završi pred sudovima morat će se povući pitanje odgovornosti ljudi u CIK-u.

- Ne znate šta je manje zlo. Ako Ustavni sud po zahtjevu Borjane Krišto, po zahtjevu Željka Komšića, po tužbama koje su poslate sudu BiH, dođu do zaključka da je ovo uputstvo nezakonito, a u međuvremenu se formira vlast, donesu se odluke, napravi se jedno nelegitimno stanje s retroaktivnim djelovanjem. Neki eksperti su zagovarali da tehnička vlast nastavi s radom dok se ovo stanje ne raščisti. Da li ćemo na kraju imati stanje koje je nezakonito i neustavno, mislim s pravne strane da da, rekao je Ademović.

Sarajevo nije ogledalo probosanske države

Komentirajući političku situaciju kazao je da političke grupacije, prije svega one koje u javnom prostoru sebe predstavljaju kao predstavnike srpskog, hrvatskog i bošnjačkog naroda, žele tim narodima nametnuti temu različitih koncepata BiH.

- Imate SNSD, koja je totalno promijenila svoju politiku, koja se nametnula kao predstavnik srpskog naroda, vodi secesionističku politiku i politiku jačanja entiteta na uštrb države. Imate hrvatsku politiku, koja je kroz Udruženje građana HNS i kroz HDZ BiH šalje poruku da se država mora u unutrašnjem ustrojstvu bazirati na etno-nacionalnom konceptu. I imate jednu nesređenu bošnjačku politiku, koja je prije svega prezentirana kroz SDA, gdje se ne zna tačno šta je probosanka, ali i homogenizirajuće bošnjačka politika, ali nedosljedno, i ne u potpunosti artikulirano, pošto Grad Sarajevo kao glavni grad ove države nije ogledalo probosanske politike i mnogo bi se toga moglo zamjeriti kako Grad Sarajevo danas zgleda, a na šta bi trebalo ukoliko ćemo otvoriti vrata uvođenju istinskog pluralizma i suživota građana, dodao je Ademović

Epizoda Radončić

Prema njegovim riječima, izjave onih koji imaju faktičku vlast u BiH nisu dobronamjerne, posebno u zadnjih pola godine, jer se vidi da te izjave idu u pravcu manipulacije, ali i homogenizacije ciljnog tijela kojeg želi napraviti podobnim.

- U septembru prošle godine vi ste imali cijelu jednu epizodu s gospodinom Fahrudinom Radončićem, gdje je on u javnom prostoru, zbog ataka na njega, morao javno da obrazlaže da je on musliman i na koji način prakticira vjeru, kakvi su njegovi preci bilo. To je meni strašno poražavajuće bilo, kazao je Ademović .

Iako, kako tvrdi, nije bio protagonist razvoja zakonodavnih i ustavno-pravnih rješenja često je bio onaj koji dokazuje da rješenja nisu u skladu s propisima.

- Nažalost se mogu pohvaliti da u mojoj advokatskoj karijeri, koja traje šest godina, iza mene već ima 12-13 pravnih akata za koje sam uspio dokazati da nisu u skladu sa standardima. To je poražavajuće, zaključio je Ademović.

NA VRH